0

Zavidavanje by Lado Tomičić #146 - Vlatko Kovačević

play · youtube.com
YouTube Zavidavanje by Lado Tomičić #146 - Vlatko Kovačević www.youtube.com
preview

Naš gost je šahovski velemajstor. Pripada plejadi velikih jugoslavenskih, odnosno hrvatskih šahista, društvu ljudi bez kojih se ne može ispričati novija povijest šaha na ovim prostorima. Među šahovskim laicima, generalima amaterskih bitaka na 64 polja, Vlado (Vlatko) Kovačević na glasu je kao šahovska legenda: čovjek koji je pobijedio genijalnog Bobbyja Fischera. Slavna šahovska partija odigrana je 1970. godine, srednjoškolski profesor nadigrao je jednog od najvećih šahista svog vremena, budućeg svjetskog prvaka. Veliki doprinos razvoju igre Kovačević je dao brojnim publikacijama, šahovskim priručnicima i prilozima objavljivanim u časopisima. Od 2000. do 2002. godine kao izbornik je vodio hrvatsku šahovsku reprezentaciju. Ukratko, pred nama je istinski velikan šaha, veličanstvene igre u kojoj se susreću matematika, logika i ljudska intuicija.

Naš gost je šahovski velemajstor. Pripada plejadi velikih jugoslavenskih, odnosno hrvatskih šahista, društvu ljudi bez kojih se ne može ispričati novija povijest šaha na ovim prostorima. Među šahovskim laicima, generalima amaterskih bitaka na 64 polja, Vlado (Vlatko) Kovačević na glasu je kao šahovska legenda: čovjek koji je pobijedio genijalnog Bobbyja Fischera. Slavna šahovska partija odigrana je 1970. godine, srednjoškolski profesor nadigrao je jednog od najvećih šahista svog vremena, budućeg svjetskog prvaka. Veliki doprinos razvoju igre Kovačević je dao brojnim publikacijama, šahovskim priručnicima i prilozima objavljivanim u časopisima. Od 2000. do 2002. godine kao izbornik je vodio hrvatsku šahovsku reprezentaciju. Ukratko, pred nama je istinski velikan šaha, veličanstvene igre u kojoj se susreću matematika, logika i ljudska intuicija.

0

Branimir Janković: Problem (dis)kontinuiteta. Predstavlja li 1918. zaista kraj Hrvatskog Kraljevstva?

Historiografija.hr Branimir Janković: Problem (dis)kontinuiteta. Predstavlja li 1918. zaista kraj Hrvatskog Kraljevstva? historiografija.hr
preview

Iako nije više politički subjekt, kralj Tomislav je i u socijalističkoj Jugoslaviji bio dakle objekt političke imaginacije. Slično je i kasnije u Republici Hrvatskoj, kada hrvatski srednjovjekovni vladari (također ne više kao politički subjekti) dolaze gotovo u prvi plan političke imaginacije hrvatske nacionalne ideologije. To pokazuje da su se gotovo svi politički poreci – do dana današnjeg – pozivali ne samo na simbolički kapital Tomislava nego i na sebi svojstvene kontinuitete i politike povijesti kako bi nastojali dodatno učvrstiti vlastitu poziciju i legitimitet ili ispuniti neke specifične političke ciljeve i identifikacije.

Iako nije više politički subjekt, kralj Tomislav je i u socijalističkoj Jugoslaviji bio dakle objekt političke imaginacije. Slično je i kasnije u Republici Hrvatskoj, kada hrvatski srednjovjekovni vladari (također ne više kao politički subjekti) dolaze gotovo u prvi plan političke imaginacije hrvatske nacionalne ideologije. To pokazuje da su se gotovo svi politički poreci – do dana današnjeg – pozivali ne samo na simbolički kapital Tomislava nego i na sebi svojstvene kontinuitete i politike povijesti kako bi nastojali dodatno učvrstiti vlastitu poziciju i legitimitet ili ispuniti neke specifične političke ciljeve i identifikacije.

0

Jovankin kod

preview

www.portalnovosti.com/jovankin-kod/

Jovanka Jolić mnogo je više od internetskog mema. Premda marginalna i ezoterična, bila je upravo ona neuralgična točka kolektivnog nesvjesnog koja je, paradoksalno, okupljala neobično širok spektar prevladavajućih psihičkih dispozicija prema suvremenom svijetu

www.portalnovosti.com/jovankin-kod/

Jovanka Jolić mnogo je više od internetskog mema. Premda marginalna i ezoterična, bila je upravo ona neuralgična točka kolektivnog nesvjesnog koja je, paradoksalno, okupljala neobično širok spektar prevladavajućih psihičkih dispozicija prema suvremenom svijetu

0

O odnosu prema humanističkim znanostima i sveučilišnoj naobrazbi u postupku donošenja i tekstu prijedloga Nacionalnih sveučilišnih, znanstvenih i umjetničkih kriterija

preview

Neoliberalno ideološko usmjerenje prijedloga Nacionalnih kriterija duhovito je opisao spomenuti prof. Damir Stanzer u svojoj opsežnoj recenziji, ali sažeto i pogođeno također Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, koji je u svojem očitovanju u e-savjetovanju napisao:

»Sistemski gledano, prijedlog odražava širu ideološku agendu usmjerenu na slabljenje javnih sveučilišta i prekarizaciju akademskog kadra, transformirajući visoko obrazovanje iz javnog dobra u tržišnu robu. Ove promjene, ako se usvoje, mogle bi imati dugoročne, negativne posljedice na kvalitetu, autonomiju i društvenu ulogu hrvatskog sustava visokog obrazovanja.«

Neoliberalno ideološko usmjerenje prijedloga Nacionalnih kriterija duhovito je opisao spomenuti prof. Damir Stanzer u svojoj opsežnoj recenziji, ali sažeto i pogođeno također Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, koji je u svojem očitovanju u e-savjetovanju napisao:

»Sistemski gledano, prijedlog odražava širu ideološku agendu usmjerenu na slabljenje javnih sveučilišta i prekarizaciju akademskog kadra, transformirajući visoko obrazovanje iz javnog dobra u tržišnu robu. Ove promjene, ako se usvoje, mogle bi imati dugoročne, negativne posljedice na kvalitetu, autonomiju i društvenu ulogu hrvatskog sustava visokog obrazovanja.«

0

Boris Beck: Kako je nastao i zašto nam je potreban novi prijevod Biblije

Bitno.net Boris Beck: Kako je nastao i zašto nam je potreban novi prijevod Biblije - Bitno.net www.bitno.net
preview

Vjerojatno ovdje nema vjernika kojima je prijevod Biblije praktično bitan, ali ovo bi i ateistima moglo biti zanimljivo s “kulturološke” strane (bar meni je).

Vjerojatno ovdje nema vjernika kojima je prijevod Biblije praktično bitan, ali ovo bi i ateistima moglo biti zanimljivo s “kulturološke” strane (bar meni je).

0

INTERVJU ► Kuna zlatica

VIZKULTURA INTERVJU ► Kuna zlatica vizkultura.hr
preview

Dizajnerski studio kuna zlatica, piše naš suradnik Zvonimir Duka, prepoznajemo po discipliniranom, ali živom vizualnom jeziku koji često čine restriktivni koloriti, jasna tipografija i ritmične kompozicije koje se nerijetko i po potrebi prelamaju u emocionalnu ili taktilnu intervenciju.

Razgovor s timom studija zaslužnog za vizualne identitete Animafesta, KONTEJNER-a, Zgrafa i Kazališta slijepih i slabovidnih “Novi zivot”, opremljen fotografijama koje je snimio Ivan Buvinić, čitajte na linku

Dizajnerski studio kuna zlatica, piše naš suradnik Zvonimir Duka, prepoznajemo po discipliniranom, ali živom vizualnom jeziku koji često čine restriktivni koloriti, jasna tipografija i ritmične kompozicije koje se nerijetko i po potrebi prelamaju u emocionalnu ili taktilnu intervenciju.

Razgovor s timom studija zaslužnog za vizualne identitete Animafesta, KONTEJNER-a, Zgrafa i Kazališta slijepih i slabovidnih “Novi zivot”, opremljen fotografijama koje je snimio Ivan Buvinić, čitajte na linku

0

Klerikalna seksalica

preview

Zapadna civilizacija, dakle, započinje Platonovim odgovorom na kartu seksalicu. Kada mislim da žudim za tijelom, ja razmišljam kao Penija. Pohotno sakupljam mrvice s tuđeg stola i ostajem vječno gladan. Zadatak seksualnog subjekta jest da razmišlja kao Por, da se domisli kreativnih načina na koje može utažiti vlastitu žudnju i sublimirati je u manje efemernu, dugoročno održiviju formu. Prema Platonu, filozofija, umjetnost i obrtništvo – dakle čitava republika i podjela rada na kojoj je zasnovana – naprosto su nastavak seksualnosti drugim sredstvima. Civilizacija kao takva, Erosova je domena. Čitava ljudska povijest nije ništa drugo nego milenijska serija više ili manje originalnih odgovora na kartu seksalicu.

Zapadna civilizacija, dakle, započinje Platonovim odgovorom na kartu seksalicu. Kada mislim da žudim za tijelom, ja razmišljam kao Penija. Pohotno sakupljam mrvice s tuđeg stola i ostajem vječno gladan. Zadatak seksualnog subjekta jest da razmišlja kao Por, da se domisli kreativnih načina na koje može utažiti vlastitu žudnju i sublimirati je u manje efemernu, dugoročno održiviju formu. Prema Platonu, filozofija, umjetnost i obrtništvo – dakle čitava republika i podjela rada na kojoj je zasnovana – naprosto su nastavak seksualnosti drugim sredstvima. Civilizacija kao takva, Erosova je domena. Čitava ljudska povijest nije ništa drugo nego milenijska serija više ili manje originalnih odgovora na kartu seksalicu.

0

Harari za siromašne

preview

Za sve koji nemaju pišljivih 250 do 400 eura da plate ulaznicu za gostovanje svjetskog intelektualnog superstara Yuvala Noaha Hararija u zagrebačkoj dvorani Vatroslava Lisinskog krajem oktobra donosimo izvještaj o onome što će propustiti

Za sve koji nemaju pišljivih 250 do 400 eura da plate ulaznicu za gostovanje svjetskog intelektualnog superstara Yuvala Noaha Hararija u zagrebačkoj dvorani Vatroslava Lisinskog krajem oktobra donosimo izvještaj o onome što će propustiti

0

Kako smo se brojili posljednjih 150 godina

dzs.gov.hr Kako smo se brojili posljednjih 150 godina dzs.gov.hr
preview

Popisi stanovništva jedan su od najzanimljivijih izvora podataka koje imamo. Oni najraniji služili su uvijek za posebne svrhe, obično vojne. Prvi takav popis na prostorima Hrvatske proveden je 1357. na području Dubrovačke Republike, a do prvoga modernog popisa stanovništva na području današnje Hrvatske proći će nekoliko stotina godina. Tek je 1857. taj popis proveden po naredbi i uz ljudstvo iz Beča. Svrha mu je bila popisati stanovništvo i dobiti uvid u društveno, ekonomsko, prostorno i ostalo stanje Habsburške Monarhije. Između ostalog, taj je popis važan jer se ti podaci smatraju prvim službenim podacima o broju stanovništva po naseljima u Hrvatskoj i zato što su se mogli koristiti za znanstvena istraživanja.

Popisi stanovništva jedan su od najzanimljivijih izvora podataka koje imamo. Oni najraniji služili su uvijek za posebne svrhe, obično vojne. Prvi takav popis na prostorima Hrvatske proveden je 1357. na području Dubrovačke Republike, a do prvoga modernog popisa stanovništva na području današnje Hrvatske proći će nekoliko stotina godina. Tek je 1857. taj popis proveden po naredbi i uz ljudstvo iz Beča. Svrha mu je bila popisati stanovništvo i dobiti uvid u društveno, ekonomsko, prostorno i ostalo stanje Habsburške Monarhije. Između ostalog, taj je popis važan jer se ti podaci smatraju prvim službenim podacima o broju stanovništva po naseljima u Hrvatskoj i zato što su se mogli koristiti za znanstvena istraživanja.